OPĆINA DUBRAVICA
Pavla Štoosa 3
10293 Dubravica

OIB: 89243140464
MB: 2681587

Tel: 01/ 3399 360
Fax: 01/ 3399 707
E-mail: opcina@dubravica.hr

RADNO VRIJEME

Ponedjeljak-Petak
8.00-16.00
Rad sa strankama
Utorak i Četvrtak
9.00-11.00
Pauza
11.00-11.30

NAČELNIK OPĆINE
Franjo Štos
Tel: 01/ 3399 356

JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL
OPĆINE DUBRAVICA

Martina Čukman
v.d.pročelnica
Tel: 01/ 3399 360
Fax: 01/ 3399 707
E-mail: opcina@dubravica.hr

Dragica Stiperski
Voditeljica računovodstva
Tel: 01/ 3399 360
Fax: 01/ 3399 707
E-mail: opcina-dubravica@zg.t-com.hr

SLUŽBENICA ZA INFORMIRANJE
(sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama)
Martina Čukman
Tel: 01/ 3399 360
Fax: 01/ 3399 707
E-mail: opcina@dubravica.hr

 
Cretovi - Rosera Rotundifolia
Botanički posebni rezervat Dubravica  
Cretovima (tresetištima, engleski "bogs" i "fens", njemacki "Moore") smatramo biocenoze vlažnih staništa čije biljke svojim ugibanjem stvaraju treset. Treset nastaje nagomilavanjem mrtve organske tvari biljnog porijekla koja se vrlo sporo razgrađuje zbog anaerobnih uvjeta u tlu koji su uzrokovani zadržavanjem vode.

Razlikujemo bazofilne cretove (engleski "fens") u koje spadaju ravni cretovi, i acidofilne cretove (engleski "bogs") u koje spadaju prijelazni i nadignuti cretovi.

Bazofilni cretovi su pod utjecajem bazičnih podzemnih voda pa je reakcija tla lužnata (rjeđe neutralna, tek iznimno lagano kisela), biljke su putem vode u kontaktu s geoloskom podlogom, spadaju u eutrofna ili mezotrofna staništa, to ne sadrže mahovine iz roda Sphagnum (mahovi tresetari).

Acidofilni cretovi imaju izrazito kiselu reakciju, a mahovine iz roda Sphagnum su na njima dominantne i karakteristične. Nadignuti cretovi vodu dobivaju isključivo putem oborina, izrazito su oligotrofni, a biljke na njima nemaju nikakvu vezu s geoloskom podlogom. Prijelazni cretovi osim putem oborina vodu primaju i putem podzemnih voda koje su siromašne bazama, to postoji slaba veza s geoloskom podlogom.

Cret Dubravica, kao i svi drugi poznati acidofilni cretovi u Hrvatskoj (osim creta Trstenik u Gorskom kotaru) pripadaju tipu prijelaznih cretova.

Acidofilni cretovi su zbog vrlo kisele reakcije tla, vrlo malo hranjivih tvari u njemu, to stalnog prisustva vode (vlage), specificna staništa. Mnoge vrste biljaka i gljiva žive najradije ili isključivo na acidofilnim cretovima. U Europi četrdesetak vrsta gljiva živi samo na ovom tipu staništa. Acidofilni cretovi su stanište i za vise vrsta biljaka mesožderki koje hvatajući kukce nadoknađuju manjak minerala u tlu. U Hrvatskoj, na samo nekoliko lokaliteta, živi vrsta Drosera rotundifolia - okruglolisna rosika. Jedan od tih lokaliteta je i cret Dubravica. Na njemu su zabilježene i četiri kritično ugrožene cretne vrste gljiva: Galerina paludosa - močvarna patuljica, Galerina tibiicystis - cretna patuljica, Hygrocybe coccineocrenata - cretna vlažnica i Myriosclerotinia dennisii - suhoperkina močvarnica.

Cretovima pogoduje umjereno hladna i vlažna klima, pa su prije desetak tisuća godina, kada se povukao led poslije posljednjeg ledenog doba, u Europi prekrivali golema prostranstva. Danas su najveće europske cretne površine u sjevernoj, srednjoj i zapadnoj Europi. Klima je u Hrvatskoj pretopla i presuha za optimalan razvoj acidofilnih cretova, pa su oni u procesu nestajanja. Danas su acidofilni cretovi jedno od najugroženijih i površinom najmanjih staništa u Hrvatskoj.

Zbog nepovoljnijih klimatskih uvjeta, a katkada i nepovoljnog ljudskog djelovanja (mijenjanje vodnog režima), acidofilni cretovi u Hrvatskoj vegetacijskom sukcesijom prelaze u vlažne travnjake, to zarastaju u sumo. Da bi ovaj, za bioraznolikost Hrvatske izuzetno vrijedan tip staništa opstao, nužno je provoditi aktivan oblik zaštite.

Botanički posebni rezervat Dubravica osnovan je 1966. godine. Prvih 35 godina njegovog postojanja zaštita je bila pasivna, pa se cretna površina višestruko smanjila prelaskom creta u vlažni travnjak, to nakon toga zarastanjem u sumo crne johe (Alms glutinosa). Cret je bio pred samim nestajanjem. 2001. godine Hrvatsko mikolosko društvo u suradnji s nadležnim tijelima pokrenulo je akciju spašavanja creta Dubravica. Uklonjeno je drveće i grmlje s površine creta, uklonjeni su mrtvi polegli slojevi trave beskoljenke koji su sprečavali rast cretnih biljaka, cret je pokošen u lipnju i u listopadu a pokošena trava je uklonjena s creta, na jednom dijelu creta koji je ostao bez cretnih biljaka snižena je razina tla i presađen je mah tresetar. Već za dvije godine bili su vidljivi odlični rezultati. Mahovi tresetari su se raširili na gotovo cijelu preostalu površinu creta, a okruglolisna rosika je svoju populaciju povećala s desetak jedinki na njih stotinjak. Za opstanak ovog izuzetno vrijednog staništa nužna je daljnja aktivna zaštita, prvenstveno redovita košnja. Također, važno je i spriječiti svako hodanje po cretu koje nije povezano s njegovim održavanjem ili znanstvenim istraživanjem (posjetitelji ga trebaju promatrati samo s ruba). Budućnost creta Dubravica je u našim rukama.
U Zagrebu, 16. lipnja 2006. dr. sc. Zdenko Tkalčec Hrvatsko mikolosko društvo
 

JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL

Administracija/financije i računovodstvo: Dragica Stiperski
v.d. Pročelnik Martina Čukman

Uredovno vrijeme Općine Dubravica
ponedjeljak - petak: 8 - 16h

Rad sa strankama
utorak:09.00 - 11.00h
četvrtak:09.00 - 11.00h

OPĆINA DUBRAVICA

Adresa
Ulica Pavla Štoosa 3, 10293 Dubravica

Kontakt
Tel: 01/ 3399 360, 01/3399 356
Fax: 01/ 3399 360

Načelnik Općine
g. Franjo Štos

Zamjenik načelnika
Marin Štritof

Predsjednik Općinskog vijeća
Drago Horvat
 
 
Copyright (C) 2010 Općina Dubravica